Deseci država u panici nakon Trumpovih carina. Najviše pogođeni — najsiromašniji

Čelnici više od 60 zemalja hitno pokušavaju sklopiti trgovinske sporazume sa SAD-om nakon što je Donald Trump izazvao globalnu zbrku nametanjem novih visokih carinskih stopa, prenosi Guardian.

Trumpov posljednji potez izazvao je val zabrinutosti na tržištima te strah za radna mjesta u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta, nakon što su objavljene carinske stope od 10 do 50 posto.

Manje olakšanje pojavilo se nakon što je Bijela kuća objavila da nove carine stupaju na snagu 7. kolovoza, a ne u petak kako je prethodno bilo određeno, što ostavlja prostora za dodatne pregovore.

Nove stope, za koje Trump smatra da idu u korist američkim izvoznicima, unijele su neizvjesnost u desetke država, uključujući i dugogodišnje saveznike SAD-a, te izazvale strah od inflacije u SAD-u.

Tako će se indijski izvoz u SAD cariniti s 25%, tajvanski s 20%, južnoafrički s 30%, a švicarski s čak 39%. Rok za trgovinski dogovor s Meksikom produljen je za dodatnih 90 dana.

Burzovni indeksi pali su s obje strane Atlantika, nakon ranijih padova u Aziji, zbog bojazni ulagača oko posljedica za globalno gospodarstvo. Europski indeks Stoxx 600 pao je za gotovo 2 posto, a britanski FTSE 100 za 0,8 posto. Wall Street je otvorio trgovanje padom, a Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq do kasnog prijepodneva u New Yorku pali su za više od 1 posto. Pad tržišta dodatno su pogoršale slabije od očekivanih brojke o zaposlenosti u SAD-u.

Kanađani razočarani

Švicarska i tehnološki div Tajvan pokušavaju što prije ispregovarati sporazume nakon što su pogođeni visokim carinama – Švicarska s 39 posto, što je među najvišima u svijetu, a Tajvan s 20 posto.

Kanadski premijer Mark Carney rekao je da je njegova vlada „razočarana“ Trumpovom odlukom o povećanju carina na kanadsku robu s 25 na 35 posto, i to odmah, pod izlikom da Kanada nije dovoljno poduzela u borbi protiv fentanila niti pojačala sigurnost granice.

Predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa rekao je kako će ovaj tjedan iskoristiti za snažne pregovore o smanjenju previsoke carine od 30 posto na južnoafričke proizvode.

Neke od najsiromašnijih zemalja pogođene su vrlo visokim stopama, poput Sirije s 41 posto, Laosa i Mjanmara s 40 posto, Libije s 30 posto, Iraka s 35 posto te Šri Lanke s 20 posto.

Potencijalne članice EU-a također su teško pogođene: Moldavija s 25 posto, Srbija s 35 posto te Bosna i Hercegovina s 30 posto.

Malo olakšanje doživio je Lesoto, zemlja za koju je Trump jednom izjavio da „nitko nije čuo za nju“ kad je obustavio USAid. Lesotu je prvotno prijetila stopa od čak 50 posto, što bi bio egzistencijalni udar za tamošnju tekstilnu industriju, ali je u petak objavljena stopa od 15 posto.

Gospodarstvo Lesota, vrijedno dvije milijarde dolara, izrazito ovisi o bescarinskom izvozu u SAD. Ova mala afrička država ranije je proglasila stanje nacionalne katastrofe zbog najavljene carinske stope od 50 posto.

Švicarski franak pao je na najnižu razinu u posljednjih šest tjedana zbog uvođenja jedne od najviših carina od 39 posto, dok je kanadski dolar zabilježio sedmi tjedan uzastopnog pada.

Švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter, koja je upravo obilježavala nacionalni praznik, izjavila je da je u četvrtak razgovarala s Trumpom, ali da „nije postignut nikakav dogovor“.

Švicarska posebno pogođena

Farmaceutski proizvodi čine 50 posto švicarskog izvoza u SAD, što je možda Trumpova glavna meta.

Kathleen Brooks, direktorica istraživanja u tvrtki XTB, rekla je da je Švicarska posebno teško pogođena Trumpovim trgovinskim ratom. „Švicarska stopa bila je šok, a švicarska vlada najavila je nastavak pregovora sa SAD-om kako bi smanjila carinu. Proizvođači čokolade, satova i farmaceutskih proizvoda sada su ugroženi“, rekla je Brooks.

Jedini trgovinski partneri kojima je određena najniža stopa od 10 posto su Velika Britanija, koja je prva postigla sporazum s Trumpom, te Falklandski otoci.

Za Europsku uniju službeno je potvrđena jedinstvena carinska stopa od 15 posto.

U nepovoljnom razvoju događaja za EU, automobili nisu obuhvaćeni izvršnom uredbom. Trenutno se oporezuju stopom od 27,5 posto, no mnoge europske tvrtke ipak su nastavile isporučivati automobile američkim kupcima nakon nedjeljnog dogovora s Trumpom.

Nove specifične stope primjenjuju se sedam dana nakon datuma izvršne uredbe, od 8. kolovoza. Za robu koja je već u tranzitu ili skladištima prije tog datuma vrijedit će prethodna carinska stopa (10% + MFN stopa) sve do 5. listopada 2025.

Farmaceutski proizvodi značajno su izostavljeni, premda je Bijela kuća u ponedjeljak priopćila kako je dogovorena stopa od 15 posto, nekoliko sati nakon što je Trump dogovorio sporazum s EU na svojem golf terenu u Škotskoj.

Farmaceutske kompanije, koje su već mjesecima na Trumpovoj meti, upozorene su da moraju smanjiti cijene lijekova za američke pacijente ili će savezna vlada „upotrijebiti sve alate” kako bi zaštitila američke obitelji.

Brazilu je određena stopa od 10 posto, ali prethodna uredba već je propisala 40-postotnu carinu kao kaznu jer je zemlja kazneno gonila bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara.

Kambodža se približila sporazumu nakon što je najavila ukidanje svih carina na američki uvoz i naručivanje do 20 zrakoplova Boeing 737.